Ovi vozači manje obolijevaju od Alzheimerove bolesti Redovni zadaci navigacije i orijentacija na novim ili složenim rutama mogu ojačati hipokampus i održ...
Redovni zadaci navigacije i orijentacija na novim ili složenim rutama mogu ojačati hipokampus i održati moždane stanice aktivnima
Nedavna studija Medicinskog fakulteta na Harvardu pokazuje da vozačka zanimanja, kao što su taksisti i vozači hitne pomoći, imaju značajno manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti u poređenju sa osobama iz drugih profesija. Ova studija analizira smrtovnice skoro devet miliona odraslih koji su umrli u Sjedinjenim Američkim Državama između 2020. i 2022. godine.
U studiji je istraženo koliko često Alzheimerova bolest figurira kao uzrok smrti među ljudima različitih zanimanja. Iako je 1,69 posto svih smrtnih slučajeva bilo povezano sa Alzheimerovom bolešću, taj je procenat iznosio samo 0,91 posto za vozače hitne pomoći i 1,03 posto za taksiste. "Ovi rezultati sugeriraju da profesionalne aktivnosti koje zahtevaju intenzivno prostorno razmišljanje i navigaciju mogu imati zaštitni učinak na mozak", izjavio je Anupam B. Jena, koautor studije i lekar na Harvard Medical School.
Naučnici napominju da je ovaj učinak posebno zanimljiv, s obzirom na to da vozači taksija i hitne pomoći imaju niži prosek životnog veka od drugih profesionalnih grupa. Većina njih umire u proseku oko 67 godina, dok prosek za cijelu proučavanu populaciju iznosi 74 godine. I pored toga, stopa smrtnosti od Alzheimera kod ovih vozača ostaje znatno niža.
Autori studije veruju da kognitivni zahtevi ovog posla mogu pozitivno uticati na hipokampus, deo mozga odgovoran za pamćenje i navigaciju, koji je jedan od prvih pogođenih Alzheimerovom bolešću. Redovni zadaci vezani za navigaciju i orijentaciju na novim ili složenim rutama mogu ojačati hipokampus i aktivirati moždane ćelije. Prethodna istraživanja, uključujući studiju londonskih taksista, pokazala su da oni imaju prošireno područje hipokampusa.
Međutim, naučnici upozoravaju da bi prednosti ovog pozitivnog učinka mogle biti umanjene zbog sve veće upotrebe navigacionih sistema. Vozači koji se previše oslanjaju na navigacione uređaje ne stimulišu svoje mozgove na isti način kao kada samostalno navigiraju. "Ako se neuronske stanice ne stimulišu, one brže atrofiraju", objašnjava prof. dr. Martin Korte sa Tehničkog univerziteta u Braunschweigu. "Hranjenjem našeg mozga novim impulsima, možemo se suprotstaviti tome i odložiti rizik od Alzheimerove bolesti."
Rezultati ove studije su relevantni ne samo za vozače, već i za sve ljude. Otkriće novih načina za prevazilaženje rutine i mentalno izazivanje može doprineti kognitivnom zdravlju. To uključuje, recimo, isprobavanje novih aktivnosti, uspostavljanje društvenih kontakata ili istraživanje nepoznatih mesta. "Radi se o stvaranju novih veza u mozgu i njegovom vežbanju kroz ceo život", dodaje prof. dr. Korte.