Zbog nove uredbe iz EU automobilske gume dramatično poskupljuju kako bismo spasili prašume u Aziji Novoj Uredbi cilj je sprečiti krčenje šuma zbog podizanja plantaža kaučukovca, ključne sirovine u pr...
Novoj Uredbi cilj je sprečiti krčenje šuma zbog podizanja plantaža kaučukovca, ključne sirovine u proizvodnji automobilskih guma
Posledice ekoloških promišljanja iz Brisela vozači itekako već osećaju na svojoj koži. Propisivanjem paprenih kazni za prekomernu emisiju CO2, a zatim i odlukom da se nakon 2035. zabrani prodaja novih benzinaca i dizelaša - barem onih koji ne koriste CO2 neutralna e-goriva – proizvođače automobila se natjerao na ogromna ulaganja u nova pogonska rešenja i opštu elektrifikaciju pogona, a celu priču u konačnici više ili manje plaćaju krajnji korisnici.
Dakle, sami vozači. Ko god je u poslednjih godinu ili dve ušao u neki prodajni salon automobila sasvim sigurno se uverio da su novi automobili u proseku barem 20 posto skuplji nego što su bili. Naravno, to je direktno uticalo i na cene rabljenih, kojima je vrednost automatski porasla s poskupljenjem novih.
Tu, međutim, nije kraj lošim vestima za vozače. Nakon što su već direktno uticali na poskupljenje automobila želeći smanjiti emisiju CO2 iz prometa, u Briselu će sada isto učiniti s gumama, kako bi spasili šume diljem sveta. To se jasno može iščitati iz nove Uredbe kojom se na tlu Evropske unije želi sprečiti prodaja proizvoda povezanih s deforestacijom, odnosno krčenjem izvornih šuma kako bi se na tom prostoru organizirale plantaže.
Kao za vraga, na popisu proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom se uz kafu, soju, kakao, palmino ulje, govedinu i drvo u poslednji tren našao i kaučuk, što je posebno problematično za gumarsku industriju. Naime, upravo se iz kaučukovca cijedi bela mlečna tečnost koja je zbog elastičnosti, vlačne čvrstoće i otpornosti na unutrašnje zagrijavanje upravo savršena, pa i nezamenljiva u proizvodnji automobilskih guma.
Cilj je, dakle, plemenit, tim više jer su zagovornici ove Uredbe podastrijeli zbilja zastrašujuće podatke o količini prašuma iskrčenih poslednjih decenija, kako bi se napravili nasadi kaučukovca, posebice u Indoneziji, Tajlandu i ostatku jugoistočne Azije, koja prednjači u uzgoju ove kulture. S druge strane, čini se da je to još jedan pucanj Evropske unije u vlastite noge.
Između ostalog i zato jer će indirektna zabrana podizanja novih nasada kaučukovca neminovno negativno uticati na dostupnost sirovine. I to baš kad industrijski analitičari predviđaju rast potražnje za 30 posto do 2030. Nema sumnje da će to smanjiti proizvodne kapacitete u pogonima Continentala, Michelina, Pirellija..., ali i posljedično povećati cenu automobilskih guma u Evropi.
Hoće li to spasiti svetske prašume? Teško, koliko god Uredba propisivala da se moraju geolocirati sve postojeće plantaže kako bi se sprečilo daljnje krčenje šuma, pa i pretila trgovcima kaznom od 4 posto godišnjeg prometa, ako se dokaže da su na tržište stavili gumu iz kaučukovca uzgojenog na nekoj novoj plantaži. Kad Uredba zaživi – trebala se početi primenjivati od 30. decembra 2024., ali je primena nedavno u Briselu prolongirana na godinu dana kako bi se proizvođači stigli prilagoditi novim pravilima igre - ta pravila će važiti samo u Evropskoj uniji, a baš ništa neće značiti u Aziji, Africi, Sjedinjenim Američkim Državama...
Priča o poskupljenju guma nije konstrukcija, a prema aktuelnim procenama iz gumarskih krugova, već sledeće godine bi gume na račun Uredbe o sprečavanju krčenja šuma mogle poskupeti minimalno 5 posto, dakle i pre nego sama Uredba stupi na snagu. Kakvo poskupljenje tek sleduje u 2026. godini strah nas je i prognozirati.