Pad profita dolazi u nezgodno vreme za industriju, baš dok se pokušavaju pronaći sredstva za skupu tranziciju na električna vozila
Novi električni automobili po pristupačnim cenama za porodice, posebno oni proizvedeni u EU, bili su retkost u Evropi poslednjih nekoliko godina. Prema podacima grupe Transport & Environment, tokom 2022. i 2023. godine u EU nije lansiran nijedan domaći električni model po ceni nižoj od 25.000 evra.
Poslednjih meseci situacija se promenila s nizom novih modela, od Fiata Grande Panda do Citroëna ë-C3, Hyundaija Inster do najnovije Dacije Spring i Renaulta 5. Stroži ciljevi EU za emisije ugljika stupili su na snagu 1. januara, što znači da će proizvođači automobila morati prodavati više električnih automobila ili se suočiti s kaznama. Industrija traži ublažavanje pravila, dok ekološki aktivisti pozivaju EU da ostane čvrsta.
Proizvođači automobila širom sveta suočavaju se s opadanjem potražnje, bilo da su u pitanju modeli na baterije ili sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Pad profita dolazi u nezgodno vreme za industriju, baš dok se traže sredstva za skupu tranziciju na električna vozila.
Globalno, 2024. godina bila je rekordna za prodaju električnih automobila, potaknuta izvrsnim rastom kineske industrije. No, tržište u Evropi prošlo je kroz bolan pad. Matthias Schmidt, analitičar električnih automobila sa sedištem u Berlinu, ističe pad prodaje od 1,4% u 18 najvećih zapadnih i severnih evropskih tržišta u protekloj godini (uključujući Veliku Britaniju i Norvešku).
Ključni faktor pada bilo je povlačenje velikodušnih subvencija za nova električna vozila u Nemačkoj, najvećem evropskom tržištu za električne automobile. Will Roberts, vođa istraživanja automobilske industrije u konsultantskoj firmi Rho Motion, rekao je da je ukidanje podsticaja od 5000 evra po automobilu bio "prilično težak udarac" za potrošače na najvećem tržištu automobila u EU, te da politički prevrati u Nemačkoj znače da "nije bilo političke ni društvene motivacije za promenu tog stanja".
Francuska je takođe zabeležila usporavanje prodaje električnih vozila, na što je možda uticala i politička nesigurnost u zemlji. Schmidt ističe da neki proizvođači automobila posluju bolje od drugih. Ford se muči s prodajom električnih modela proizvedenih u Kelnu, dok su BMW i Stellantis ranije rekli da ciljevi emisije nisu problem. Električne marke Tesla i Polestar, kao i Volvo, koji brzo prelaze na električne modele, već su daleko ispred ciljeva – što znači da mogu prodavati "kredite" konkurentima.
Međutim, vremenski okvir opšteg pada prodaje zabrinuo je političare, jer su automobilske kompanije okrivile regulative za svoje planove zatvaranja fabrika. Volkswagen je izazvao šok u Nemačkoj s planom zatvaranja čak tri fabrike u svojoj matičnoj zemlji – prvi put razmatra zatvaranje. Ford smanjuje 4000 radnih mesta u Evropi, dok Stellantis više puta zaustavlja proizvodnju u svojoj glavnoj fabrici u Mirafioriju, Italija, kao i najavljuje zatvaranje fabrike kombija u Luton.
Spašavanje radnih mesta
Evropska udruga proizvođača automobila (Acea), uticajna lobistička grupa, pozvala je na “jasnu političku izjavu Evropske komisije do kraja 2024.” koja obećava ublažavanje pravila o emisijama u cilju spašavanja radnih mesta. Postoje naznake da bi evropski kreatori politika mogli biti skloni promenama. Predsednica Komisije Ursula von der Leyen planira započeti strateški dijalog o evropskoj automobilskoj industriji u januaru. Desničarska vlada Giorgije Meloni u Italiji predvodi napore za ublažavanje pravila o emisijama. Nemački kancelar Olaf Scholz takođe je signalizirao spremnost za olakšanje kazni, iako se kandiduje za ponovni izbor u februaru.
Direktorka Acea-e, Sigrid de Vries, pozvala je EU da prizna kako pravila riskiraju usporiti tranziciju, umesto da je podrže i nanose štetu evropskoj industriji. Acea se nada promenama poput dopuštanja proizvođačima da nadoknade promašene ciljeve većom prodajom električnih vozila u kasnijim godinama. Druga opcija je prelazno razdoblje koje bi proizvođačima omogućilo da ne postignu ciljeve u prvoj godini.
Luca De Meo, izvršni direktor Renaulta i predsednik Acea-e, nedavno je rekao da industrija riskira gubitak do 16 milijardi evra u kapacitetu za ulaganja ako se ništa ne promeni. Najveći rizik koji je naveo bile su kazne. Proizvođači automobila platiće 95 evra za svaki gram za koji prosečne emisije ugljikovog dioksida premaše cilj od 93,6g po kilometru.
De Vries je priznala da je cifra od 16 milijardi evra bila samo okvir koji ilustruje veličinu promena, a ne stvarna prognoza. Bez obzira na stvarni trošak, jedan deo obračuna je trošak velikih popusta za industriju. Dok profiti proizvođača automobila opadaju, to takođe koristi drugoj važnoj grupi, potrošačima, koji plaćaju manje za aute na koje se oslanjaju.
Zbog toga većina analitičara očekuje da će prodaja električnih automobila naglo porasti 2025. godine širom Evrope, ostavljajući 2024. kao manji uspon pre nego što tranzicija ubrza.
Međutim, neki analitičari i aktivisti zabrinuti su da bi lobiranje za ublažavanje pravila moglo dugoročno naškoditi evropskoj industriji. Svaki put kada proizvođači automobila u Evropi posrnu, kineski startapovi u sektoru električnih vozila, predvođeni BYD-om, naprave još jedan korak napred. Carinske pristojbe EU-a na kineske automobile, koje se kreću od 21% do 38,1%, verovatno neće zaustaviti te kompanije da osvoje kupce širom Evrope.